Održana je prva radionica u sklopu projekta It Starts With You. Tema radionice je bila suočavanje s negativnim mislima, a održala ju je Jelena Ćubelić, magistra psihologije, kognitivno-bihevioralni psihoterapeut u edukaciji i osnivačica platforme psy.cro. Odaziv na ovu radionicu bio je puno veći od očekivanog, zbog čega je plan radionice izmijenjen u interaktivno predavanje na kojem su svi sudionici dobili radni listić koji je sadržavao popis pitanja koja mogu koristiti kako bi procijenili svoje negativne misli te se suočili s njima. Dupkom popunjena predavaonica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva ostala je takva čitavih sat i pola koliko je predavanje trajalo. 

Misli nisu stvarnost 

Kada bismo dvije različite osobe pitali da nam za neku situaciju ispričaju što se dogodilo, dobili bismo dvije različite priče. Kada bismo pitali pet osoba, dobili bismo ih pet. To je zato što svatko na svoj način interpretira okolinu i stvara misli o događajima, osobama i okolnostima. Isto to ljudi rade i o sebi i situacijama u kojima se nalaze ili se trebaju naći. Zbog toga se većina misli razlikuje od stvarne situacije te su često mnogo negativnije od onog kako stvari stvarno stoje.

„Nemojte vjerovati svemu što mislite. Nekad su vaše misli iskrivljena percepcija i nisu sve istinite“, rekla nam je voditeljica radionice Jelena Ćubelić. 

Ljudski mozak radi kognitivne distorzije, pogreške u razmišljanju koje iskrivljuju realnost situacije te čine da ljudske misli postaju pristrane, često na način koji je štetan za pojedinca. Najčešće kognitivne distorzije su gledanje sve kao crno ili bijelo, katastrofiziranje u kojem ljudi očekuju najgore, emocionalno zaključivanje gdje naše misli ignoriraju dokaze koji ih izravno opovrgavaju, etiketiranje i generaliziranje pri kojima se osoba već nakon jedne radnje identificira s određenim tipom ponašanja (na primjer, osoba padne jedan ispit i odmah misli da je neuspješan i neodgovoran student/ica). 

Kako izaći iz bezizlazne petlje

Misli određuju kako će se osoba osjećati, a osjećaji diktiraju ponašanje koje tada utvrđuje naše misli. Kada osoba ima negativne misli, to će dovesti do razvoja negativnih osjećaja. Negativni osjećaji će utjecati na ponašanje te će osoba činiti destruktivne stvari ili izbjegavati konstruktivne radnje. Takvo ponašanje će zauzvrat potvrditi da su negativne misli zapravo ispravne i ovdje nastaje petlja iz koje je teško izaći. 

Nasreću, izlaženje iz te petlje nije nemoguće. Prvi korak je identificiranje negativnih misli pri čemu se  mogu koristiti dnevnici misli. Jednom kada su otkrivene misli, potrebno je analizirati koliko su njih zapravo kognitivne distorzije. Sljedeći je korak izazivanje misli te postepena zamjena s nedestruktivnim, korisnim mislima. Taj proces traje neko vrijeme i ljudi često žele odustati, ali s vremenom postane lakše i intenzitet negativnih misli se smanji. 

„Najčešće ljudi jako brzo odustanu. Normalno je očekivati da će doći do pada motivacije i da nećemo uspjeti iz prve. Svima bih savjetovala da budu ustrajni i daju priliku ovim tehnikama kako bi se one dokazale uspješnima“, rekla je Jelena.

Kako se radionica svidjela sudionicima? 

„Svidio mi se spoj informativnog i praktičnog dijela, bila je dobra interakcija s publikom i mogli smo pitati sve što nam nije bilo jasno te smo mogli dati primjere iz našeg života“, rekao je Marko iz eSTUDENTovog tima Dobrotvorne i ekološke aktivnosti.  

„Bilo je jako zanimljivo, znale smo dosta, ali je Jelena upotpunila znanje koje smo imale. Bilo je puno ljudi i to je dobro jer znači da se o problemu negativnih misli sve više priča, pogotovo među mladima“, priopćile su sudionice Lucija Klarić i Hana Perinić nakon radionice. 

Iduća radionica s temom Prokrastinacija – koja je podloga i kako je izbjeći će se održati 30. siječnja u dvorani B2 na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a prijaviti se možete putem forme. 

Saznajte više!

Ako želite pročitati više blogova i saznati sve o projektima koje provodimo, posjetite našu web stranicu. Kako ne biste propustili najnovije informacije o radu Udruge, zapratite nas na društvenim mrežama– Facebooku, Instagramu, LinkedInu, YouTubeu i TikToku. Pretplatite se i na naš newsletterkako biste dobili sve obavijesti o radu Udruge na mail.